Živjela Socijalistička Anarhija Hrvatska!

Živjela Socijalistička Anarhija Hrvatska!

Godina je 2023, a u Hrvatskoj je na snazi socijalistička anarhija. Sve je počelo u kolovozu 2017. godine kada je, unatoč negodovanju iz Europske unije, nastupila revolucija. Uskoro se nad zemljom zavijorio crveno-crni barjak, a na snagu je stupilo novo društveno uređenje - uvedena je direktna demokracija, ukinuta je novčana valuta, svi vjerski objekti prenamijenjeni su u muzeje, a diljem Hrvatske niknuli su društveni vrtovi.

"Moja draga braćo i sestre u Hrvatskoj domovini! Pozivam vas da još malo izdržite, mi ćemo vas doći osloboditi. Nikad ne zaboravite da je Hrvatska, lijepa naša Hrvatska, i moja domovina. Znam da morate trpjeti crveni teror. Ali, izdržite. Znam za svakodnevna smaknuća. Crveni ubojice su među vama. Ali, izdržite. Nikad vas nećemo zaboraviti kao što ja nikad neću zaboraviti svoju hrvatsku domovinu. Izdržite, ponovno ćemo se izboriti za vaša prava: bez prestanka ćemo se boriti za ponovno stjecanje vaše slobode, da više ne morate živjeti u svakodnevnom strahu da ćete ostati bez života. Braćo i sestre u Hrvatskoj, ja sam vaš legitimni vođa koga ste izabrali, budite postojani u svojim nadama u povratak starog. Pozivam vas. Ujedinimo domovinu!" Govor je to Emila Tedeschija, premijera izbjegličke Vlade Republike Hrvatske u Bruxellesu. Godina je 2023, a u Hrvatskoj je na snazi socijalistička anarhija.

Svake srijede, četvrtka i petka tijekom svibnja, odabrani think thank je ograničenom broju posjetitelja, u zamjenu za napisani esej na temu budućnosti, točno određenu namirnicu ili alkoholno piće, predstavljao scenarij za budućnost zemlje

Sve je započelo u kolovozu 2017. godine kada je skupina građana ispred zgrade Vlade počela paliti novčanice. Unatoč negodovanju iz Europske unije, nastupila je revolucija tijekom koje je došlo do oružanog sukoba. Uskoro se nad Socijalističkom Anarhijom Hrvatskom zavijorio crveno-crni barjak, a na snagu je stupilo novo društveno uređenje - uvedena je direktna demokracija, ukinute su parlamentarne stranke i novčana valuta, svi vjerski objekti prenamijenjeni su u muzeje, radno vrijeme skraćeno je na dva sata dnevno, a diljem SAH-a niknuli su društveni vrtovi. Nova Hrvatska, zemlja je u kojoj se zločinci kažnjavaju izgonom u Europsku uniju, u kojoj ne postoji kategorija ilegalnih migranata, koja ne priznaje instituciju braka, čiji su mediji javno dobro i u kojoj su školstvo i zdravstvo svima dostupni.

Scenarij je to za budućnost Hrvatske kojeg je pripremio Montažstrojev think thank projekta Budućnost je sada. Za razliku od uobičajenih kazališnih projekata, koji od posjetitelja za kupljenu kartu zahtijevaju da budu samo pasivni promatrači, Montažstroj, poznat po svojim društveno angažiranim projektima, ponovo se odlučio za drugačiji pristup kazalištu. Svake srijede, četvrtka i petka tijekom svibnja, odabrani think thank je ograničenom broju posjetitelja, u zamjenu za napisani esej na temu budućnosti, točno određenu namirnicu ili alkoholno piće, predstavljao scenarij za budućnost zemlje. "Ključna misao scenarija projekta je ukidanje novca i privatnog vlasništva, pa bi bilo prilično cinično za predstavljanje takve ideje naplaćivati ulaznice. Prilozi publike, bilo da se radi o tekstu, hrani ili piću, postaju zajednički, što je svakako politička gesta koja je na dosadašnjim prezentacijama funkcionirala sjajno. U scenariju budućnosti koji predstavljamo, 2017. godine građane Hrvatske pogađa veliko siromaštvo zbog čega su prisiljeni živjeti u komunama i razmjenjivati hranu i ostale potrepštine. Jako me veseli da publika nakon prezentacije ostaje u razgovoru i druženju s ljudima okupljenima u projektu pa i tu imam dojam da smo barem na mikro razini i kratkoročno uspjeli ostvariti ideje koje predstavljamo, što po pitanju nenovčane razmjene, što po pitanju zajedništva", objašnjava u razgovoru za H-Alter Borut Šeparović, ravnatelj Montažstroj kazališta.

Borut Šepravović: "U scenariju budućnosti koji predstavljamo, 2017. godine građane Hrvatske pogađa veliko siromaštvo zbog čega su prisiljeni živjeti u komunama i razmjenjivati hranu i ostale potrepštine"

Na scenariju budućnosti radila je skupina mladih koja se javila na Montažstrojev oglas objavljen krajem prošle godine. U oglasu na prijavu pozivalo se zaposlene i poduzetne osobe do 35 godina starosti - menadžere, kreativne direktore, PR stručnjake, copywritere i financijske stručnjake te sve druge uspješne, talentirane i entuzijastične osobe. Uslijedio je individualan sastanak s prijavljenima koje je izgledao kao razgovor za posao. U drugoj fazi odabrano je 25 ljudi za nastavak rada na projektu, od kojih mnogi nisu odgovarali propozicijama iz oglasa. Neki od odabranih trudili su se prikazati uspješnijima nego što jesu, a na individualnim sastancima nisu se pojavili menadžeri ni poduzetnici jer, kako kažu sudionici projekta, oni vjerojatno nemaju vremena uz svoje poslove, ili se o budućnosti ne brinu budući da je njihova osigurana. Za razliku od njih, finalna šestorka koja sačinjava think thank projekta Budućnost je sada zapravo predstavlja prosječnu mladu osobu u Hrvatskoj. To su osobe koje zbog krize nisu ni imale pravu priliku za prvo zaposlenje ili su iz istog razloga dobile otkaze. Neki od njih rade za 1 600 kuna mjesečno zahvaljujući mjerama ministra rada Miranda Mrsića, drugi su fleksibilna radna snaga zaposlena u korporacijama po projektnoj osnovi, a treći su studenti koji teško da će nakon stečene diplome naći pravi posao.

Simbolično, upravo ti mladi bez dugoročne sigurnosti i perspektive mjesecima su radili na scenariju za budućnost zemlje u prostorima Hrvatske gospodarske komore, institucije koja je i sama zadužena za kreiranje budućnosti Hrvatske, a koja taj posao zapravo ne obavlja u korist svih građana. Kako objašnjava Šeparović, Hrvatsku gospodarsku komoru u gospodarstvu vidi i kao Hrvatsko narodno kazalište u kazalištu - niti je prva institucija relevantna za gospodarsko stanje niti je druga relevantna za hrvatsku kulturu. Ipak, priznaje da bi radije projekt Budućnost je sada prezentirao u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca. "S obzirom da je Montažstroj prije godinu dana od Hrvatske gospodarske komore zatražio oznaku Izvorno hrvatsko u istoimenom interdisciplinarnom projektu s ciljem propitivanja odnosa umjetnosti i tržišta, s tom institucijom započeli smo i suradnju na projektu Budućnost je sada. Činjenica je da bi se u mnogim institucijama, a posebno onima s prefiksom 'Hrvatska', trebali raditi projekti za bolju budućnost Hrvatske. U nedostatku takvih projekata, Montažstroj je ponudio vlastiti".

Rezultati projekta, u kojem se Montažstroj odrekao svoje kazališne i umjetničke misije u ime zajedničke budućnosti, bit će predstavljeni u utorak, 28. svibnja, s početkom u 18 sati, u prostorijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Sudionici projekta unutar prostorija Hrvatske gospodarske komore, koje krase buržujski uređeni interijeri, javnosti su na kraju predstavili i rezultate svoga rada. Tom prilikom su odaslali niz poslanica društveno relevantnim pojedincima - Ivi Josipoviću, predsjedniku države, Andrei Zlatar Violić, ministrici kulture, Vilimu Ribiću, predsjedniku Nezavisnog sindikata znanosti i šefu Matice hrvatskih sindikata, Nadanu Vidoševiću, predsjedniku Hrvatske gospodarske komore i Zdravku Mamiću, izvršnom predsjedniku GNK Dinamo. Svemu tome prethodilo je propitivanje mogućnosti za realizaciju društva temeljenog na scenarijima koje su izradili sami sudionici projekta. Montažstrojeva vizija budućnosti na kraju se utemeljila na scenariju drame Rainera Wernera Fassbindera Anarhija u Bavarskoj. "Fassbinderov scenarij je sam po sebi prilično provokativan i radikalan u odnosu na sadašnji društveni poredak. Kada sam se s njim prvi puta susreo, zainteresirao me sam uvodnik u dramski tekst u kojem je Fassbinder napisao: 'Anarhija u Bavarskoj usmjerena je protiv revolucije na brzinu, zalaže se za dugi hod, revoluciju u prvom redu u svijesti revolucionara i građana.' Tijekom projekta analizirali smo desetke drugih mogućih i manje mogućih scenarija budućnosti, a na Fassbinderov scenarij je pao odabir upravo zato što on naglašava važnost kontinuiranog političkog rada. Taj rad dovodi do promjena u društvu i u suprotnosti je s ad hoc potezima ili nekim vanjskim faktorima, poput ulaska Hrvatske u EU, a koji su bili prisutni u ostalim scenarijima", objašnjava Šeparović.

"Naši nezaposleni sugrađani suočeni su s javnim prokazivanjem da su sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze zbog svog svoje lijenosti, pasivnosti i nerada, što im često onemogućava da budu ravnopravni članovi društva"

Rezultati projekta, u kojem se Montažstroj odrekao svoje kazališne i umjetničke misije u ime zajedničke budućnosti, bit će predstavljeni u utorak, 28. svibnja, s početkom u 18 sati, i u prostorijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. "Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeni su ljudi koji teško proživljavaju svakodnevnicu, a opterećeni preživljavanjem još teže zamišljaju vlastitu budućnost. Ako su nešto stariji, često svoju budućnost ne mogu ni zamisliti, a oni mlađi vjerojatno ju vide u odlasku iz Hrvatske. Osim toga, naši nezaposleni sugrađani suočeni su s javnim prokazivanjem da su sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze zbog svog svoje lijenosti, pasivnosti i nerada, što im često onemogućava da budu ravnopravni članovi društva. U Montažstrojevom scenariju nema nezaposlenih, a pojmovi kao što su solidarnost, jednakost, pravednost, sloboda i kooperativnost nisu samo prazne riječi. Scenarij budućnosti Montažstroja može biti shvaćen kao radikalna fikcija ili kao ostvariv, ali u svakom slučaju dovodi u pitanje predizborne stranačke planove i političke floskule predstavničke demokracije jer se pravo na budućnost ne ostvaruje samo zaokruživanjem glasačkih listića. U ovom slučaju ne radi se o scenariju za koji treba glasati, već na kojem treba početi raditi ako dovoljno velik broj ljudi u njemu prepozna mogućnost za uspostavu pravednijeg društva", ističu iz Montažstroja u pozivu na prezentaciju.

U Montažstrojevom scenariju nema nezaposlenih, a pojmovi kao što su solidarnost, jednakost, pravednost, sloboda i kooperativnost nisu samo prazne riječi

"Trenutni sustav i društvo su ljudski 'proizvodi', pa ne vidim zašto se ne bi mogao uspostaviti neki bolji i pravedniji sustav. Na kraju krajeva, mašta je granica, a posebno opasnom smatram perspektivu nerazmišljanja o mogućim alternativama postojećem društvenom poretku. Projekt Budućnost je sada barem nudi mogućnost imaginiranja takve alternative, što je za umjetnički projekt već mnogo", smatra Borut Šeparović. Ravnatelj Montažstroja dodaje kako se ne bi složio s konstatacijom da su građani Hrvatske apatični. "Sam sustav radi na izgradnji apatije i umrtvljuje, kako solidarnost, tako i potencijalni aktivitet. Prije tjedan dana smo svjedočili lokalnim izborima pa se u medijima moglo čuti da su izbori 'radni dan demokracije'. Ako radni dan demokracije za građane pada svake četiri godine, onda ih je teško kriviti za pasivnost. U aktivaciji građana bila bi ključna edukacija, ali ona je danas u rukama onih kojima odgovara koncept predstavništva", zaključio je Šeparović.

Izvor: 

Povezano