Farmaceutskoj industriji zanimljivi samo - bogati

Farmaceutska industrija cvate i dalje i na tržište gotovo svakodnevno donosi na stotine novih lijekova - najčešće protiv bolesti koje muče stanovnike razvijenih zemalja. Bolesti siromašnih su potpuno potisnute.

Trenutno u svijetu nešto više od jedne milijarde ljudi prima nedovoljnu medicinsku pomoć. Dok bolesti poput tuberkuloze i kolere u zapadnim zemljama već odavno ne šire strah i trepet, one u zemljama u razvoju još uvijek znače gotovo sigurnu smrt. Posebno su djeca pogođena ovim problemom. Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije godišnje u svijetu umire oko šest milijuna djece zbog nedovoljne medicinske pomoći.

Jedan od glavnih razloga što je situacija u 2012. još uvijek toliko zastrašujuća svakako leži u visokim cijenama lijekova kao i u politici farmaceutske industrije kojom ova štiti najnovije patente na svom području. „Veliki je problem u tome što su upravo cijene novih lijekova pretjerano visoke. Farmaceutska poduzeća ne otkrivaju točne troškove svojih istraživanja, pa se samim time i cijene lijekova mogu teško kontrolirati“, kaže primjerice Christian Wagner-Ahlfs iz udruge BUKO kojoj pripada više od 120 političkih organizacija čije težište rada se prvenstveno odnosi na probleme vezane uz razvoj i zemlje u razvoju. Tako primjerice i najnovija kampanja udruge BUKO ima za cilj istražiti aktivnosti njemačke farmaceutske industrije u zemljama tzv. Trećeg svijeta.

„Problem nije samo u farmaceutskoj industriji…“

„Jeftiniji lijekovi ne bi međutim uvelike popravili situaciju u zemljama u razvoju. Mislim da bi ove zemlje trebale same učiniti više. Tamo nije samo problem u manjku jeftinijih lijekova već uopće u infrastrukturi zdravstva – od manjka liječnika, ljekarni, dijagnostičkih instrumenata…“, kaže Norbert Gerbsch, jedan od voditelja Savezne udruge farmaceutske industrije Njemačke. Prema njegovom mišljenju su ovo problemi (kao i glad i pothranjenost u zemljama u razvoju) koje bi trebali zajednički rješavati svi. „Glad i loši životni uvjeti samo još više pogoršavaju situaciju tako da bolesti probavnog trakta, upale pluća i malarija tamo padaju na plodno tlo“, zaključuje Gerbsch.

Dugoročno i skupo

Razvoj jednog lijeka od samog početka istraživanja do njegovog pojavljivanja na tržištu traje u prosjeku između deset do dvanaest godina. Koliki su troškovi koji pri tome nastaju, o tome ne postoje točni podaci. Farmaceutska industrija navodi brojke između 600 do 800 milijuna dolara.

Međutim, američka organizacija za zaštitu potrošača Public Citizen, tvrdi kako troškovi investicija, istraživanja iznose najviše u prosjeku oko 110 milijuna dolara. Oni navode kako poduzeća koja proizvode lijekove računaju i gubitke koji nastaju jer se novac ne ulaže u već postojeće lijekove već u nove projekte. „Mora se znati i to da se farmaceutska industrija diljem svijeta financira od novca poreznika. Troškovi za istraživanja koja se vrše na sveučilištima, pokrivaju razne subvencije“, kaže Christian Wagner-Ahlfs. On isto tako oštro kritizira činjenicu da se farmaceutska industrija u proizvodnji i istraživanju novih lijekova, zanima samo za lijekove protiv tzv. bolesti bogatih. „To znači da bolesti koje u pravilu pogađaju zemlje u razvoju, poput malarije ili tuberkuloze, već desetljećima zapravo više nisu ni bile istraživane a tako niti nove generacije lijekova za njihovo suzbijanje ili izlječenje“, kaže on.

Samim time, zemlje u razvoju će i ubuduće najvjerojatnije za farmaceutsku industriju ostati nezanimljive i neatraktivne. K tome treba pridodati i to da primjerice zemlje poput Indije i Brazila, postaju sve privlačnije. “Porast standarda i bogatstva u ovim zemljama, sa sobom donose i tzv. bolesti civilizacije kao što su dijabetes, bolesti srca, visokog tlaka, pluća i jetre. A s obzirom na veličinu ovih zemalja i brojnost stanovništva, nije teško razumjeti interes farmaceutske industrije u ovim zemljama”, završava Norbert Gerbsch.

Izvor: DW DE

Povezano