Nekadašnja hrastova šuma u Južnom Viskonsinu koju je progutao invazivni pasiji dren, pošto je tokom proteklih 50 godina u ovoj oblasti prodavan u rasadnicima.

Još jedan dokaz značajnog ljudskog utjecaja na promjene na planetu Zemlji!

Među vrstama životinja i biljaka na planetu postojao je ustaljeni međuodnos koji se nije bitnije mijenjao posljednjih 300 milijuna godina. Novo istraživanje ukazalo je na iznenađujući odmak od tako ustaljenog stanja.

Studija objavljena u časopisu Nature pruža prvi dugoročni pregled međusobne povezanosti vrsta tijekom posljednjih 300 milijuna godina. Koautor studije i profesor botanike sa Sveučilišta Wisconsin Donald Waller kaže: „Nismo očekivali da ćemo na osnovu fosilnih zapisa biti u mogućnosti vidjeti kontinuitet 'pozitivnih međuodnosa' kod nekih skupina biljnih i životinjskih vrsta, koji su uglavnom nepromijenjeni posljednjih 300 milijuna godina. Ali, primjećeno je da su ti međuodnosi značajno poremećeni u posljednjih 6 tisuća godina."

Biljke i životinje koje žive na istom prostoru i u istom vremenu čine zamršenu ekološku mrežu koja uključuje razne oblike interakcija poput predacije i simbioze, ali i druge faktore koji utječu na njihove živote poput prehrane, bolesti, staništa itd.

Za vrste kažemo da su međusobno „pozitivno povezane" kada žive na istom prostoru i u istom vremenu. Analizom fosilnih zapisa, počevši prije oko 6 tisuća godina dolazi do „negativne povezanosti", odnosno vidljivo je da biljke i životinje koje su do tada bile „pozitivno povezane" više to nisu tj. rijetko se nalaze (žive) na istom prostoru i u istom vremenu, što je znak da su dugogodišnji odnosi poremećeni.

Najvjerojatniji uzrok utvrđenom odmaku je brzi rast ljudske populacije, uz koji je rastao i intezitet poljoprivrede i stočarstva. „Mijenjanje ekoloških uvjeta diljem svijeta izazvalo je i promjene u obrascu suživota kod biljaka i životinja. Također, ovo je još jedan aspekt globalnih promjena koji do sada nije bio primjećen, a ujedno ni dokumentiran", rekao je Waller.

„Staništa na otocima su često fragmentirana, a vrste su ugrožene i u stalnom opadanju. Danas staništa na kontinentima počinju sličiti onima na otocima. Zbog toga nam otoci mog poslužiti kao modeli konzervacijske biologije", dodao je Waller te nastavlja: „Studija je dokaz da su ljudi znatno promijenili Zemlju. Pariški sporazum o klimi je globalno priznanje da su ljudi iz temelja promijenili klimu na planeti Zemlji. Naša studija je dokaz da su ljudi to učinili i na drugi način - promjenili su međuodnose kod biljaka i životinja. Fosilni dokazi nam ukazuju da smo ušli u 'antropocen' - geološku eru obilježenu ljudskom dominacijom na planetu Zemlji."

Povezano