Osijek, zaprašivanje komaraca

U istočnoj Hrvatskoj bit će sve više komaraca i alergija

Polupusti otoci postat će potpuno pusti, a također će doći i do iznimno hladnih zima i iznimno toplih ljeta

OSIJEK – Protekloga tjedna Umjetnička akademija u Osijeku organizirala je predavanje posebne gošće, Diane Ruiz Pino, svjetski poznate klimatologinje i oceanologinje, inače članice Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji je dobitnik Nobelove nagrade za mir 2007. Ona je i kao umjetnica ovih dana sudjelovala na 2. Međunarodnoj radionici umjetničke grafike, što je od 5. do 15. srpnja održana u Osijeku. Tu prigodu iskoristili smo za kratak razgovor s poznatom stručnjakinjom, uz pomoć prevoditeljice s francuskog jezika.

Kakve nas klimatske promjene čekaju na mediteranskom području i u kojoj će se mjeri to odraziti na Hrvatsku?

- Ono što nas čeka nije nimalo ugodno, a to je tzv. desertifikacija, odnosno drastično smanjenje količine padalina i širenje pustinja od istoka prema zapadu, i s juga prema sjeveru Zemlje. To će za sobom povući nestajanje međusezona u godišnjim dobima, a posljedice će prilično osjetiti i Mediteran i Hrvatska. Primjerice, polupusti otoci postat će potpuno pusti, a također će doći i do iznimno hladnih zima i iznimno toplih ljeta. To su pokazali i ovogodišnji modeli. Hladnije zime povezane su s promjenama na Arktiku, a toplija ljeta sa stalnim povećanjima prosječnih temperatura zbog oštećenja ozonskog omotača.

Koliko su se izmijenile prosječne temperature ljeti i zimi?

- Mi klimatolozi još uvijek nismo sigurni kakvi će se rezultati konkretno pokazati, ali vidimo tendencije kakvo će stanje biti za nekoliko godina. No točne brojke još uvijek nemamo, s obzirom na to da različiti modeli predviđanja daju različite rezultate. Da bismo imali precizne podatke, uz svaki bismo pojedini model morali ubaciti i niz drugih važnih parametara koji utječu na njega, primjerice koliko će za 20 godina na pojedinom području biti automobila i industrije, i kakva će biti gospodarska aktivnost. To je nešto što ne ovisi o znanstvenicima, nego o današnjim i budućim kretanjima u društvu.

Već u nekoliko navrata boravili ste u Hrvatskoj, a sada ste posjetili i Osijek, koji je centar ovoga dijela regije po broju komaraca i količini alergene ambrozije.

- Neki od mojih kolega klimatologa u Hrvatskoj i inozemstvu temeljito rade upravo na tome da dokažu koji je učinak klimatskih promjena na komarce. Stoga pouzdano znam da postoji uzročno-posljedična veza između klimatskih promjena i broja komaraca, ali i alergija. Ukratko, i jednih i drugih sve je više, a kod vas u istočnoj Hrvatskoj već će uskoro biti doista grozna situacija. Ne želim nikoga uplašiti i ne znam kojom brzinom će se to događati, ali je tako.

Obično se tvrdi da razvoju komaraca pogoduje pojačana vlaga, a vi sada tvrdite kako će se količina padalina smanjiti.

- Razlog za povećanje broja komaraca u prvom redu su više temperature, a one pogoduju njihovu razvoju. Oni su zapravo veza između vode i visokih temperatura. Naravno, ako dođe do potpune desertifikacije, odnosno stvarnog opustošenja nekoga područja, onda će se njihov broj smanjiti. No to je teško očekivati, a to, naravno, nitko i ne želi. U tom slučaju neće biti komaraca, ali neće biti ni bilo čega drugoga.

Povezano