SAD pojačava nuklearni arsenal u Europi
Kiosk tportalSamo je u Njemačkoj pohranjeno oko 20 B-61 bombi u zračnoj bazi u selu Büchel u Rheinland-Pfalzu.
Njemačka vlada u više je navrata rekla kako želi da se to oružje ukloni, ali ne postoji velika vjerojatnost da će se to dogoditi u skorije vrijeme. Umjesto toga, očekuje se da će oružje biti nadograđeno poboljšanim vojnim sposobnostima, piše Der Spiegel.
Prošli tjedan, predstavnici američke vojske, Pentagon i Odjel za energetiku najavili su nove pojedinosti o programu oružja B-61. Nova varijanta nuklearne bombe zove se B61-12 i očekuje se da će zamijeniti starije tipove 3, 4, 7 i 10 kao i B -61-11 i B-83 strateške nuklearne bombe. Potonji ima eksplozivnu snagu do 1,2 megatona TNT-a, što je više od 90 puta jače od bombe bačene na Hirošimu.
Prvi B- 61-12 se očekuje da će biti dovršen do 2020. A do 2024. se vjeruje da će sve bombe dotad biti zamijenjene. Tada bi se, prema planu, novo oružje trebalo razmjestiti korištenjem borbenih zrakoplova poput F-16 i F-35.
Njemački Tornado borbeni bombarderi stacionirani u Büchelu će također biti opremljeni tako da mogu koristiti novo B-6-12 oružje. Oružje 'Sustav 2' činit će moderne, digitalne, precizne nuklearne bombe dizajnirane za digitalne moderne bombardere poput F-35.
Američka vojska ima visoka očekivanja za od 'Sustava 2'. Zbog veće preciznosti oružje će zahtijevati znatno smanjenu eksplozivnu snagu u odnosu na većinu svojih prethodnika. Najmanja od svih B -61 bombi ima razornu snagu od 50 kilotona TNT-a, ili otprilike četiri puta jače od bombe bačene na Hirošimu. Poboljšane nuklearne komponente će se koristiti za B-61-12, ali se očekuje da će eksplozivna moć nove bombe sigurno uništiti iste ciljeve za koje je prethodnom oružju trebalo 300, 400 ili čak i više kilotona TNT-a.
No stručnjaci upozoravaju na potencijalnu prijetnju budućim pregovorima o razoružanju između NATO-a i Rusije, koji bi trebali preispitati nestrateško nuklearno oružje. Rusi također moderniziraju svoj arsenal. U naporima za razoružanje modernizacija programa B-61 definitivno nije pomogla, smatraju stručnjaci.
Götz Neuneck s Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosne politike u Hamburgu smatra da se određeni teret stavlja na buduću njemačku vladu.
'Oni trebaju jasno reći Washingtonu da Europa ne treba nove bombe. Osim toga, NATO hitno mora napraviti konkretne ponude za Rusiju u vezi s kontroverznim američkim proturaketnim sustavom, koji Moskva smatra prijetnjom. Ako sve to ne uspije, novo taktičko nuklearno oružje bit će stacionirano u Europi, a nuklearno razoružanje bit će nemoguće još desetljećima', rekao je Neuneck.
Koliko nuklearnog oružja ima danas na svijetu?
Količina nuklearnog naoružanja u svijetu iznosi jednu četvrtinu one koja je postojala za vrijeme vrhunca Hladnog rata, ali SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija razmatraju modernizaciju svojih sustava naoružanja, piše Al Jazeera Balkans
Broj nuklearnih bojevih glava širom svijeta procjenjuje se na skoro 17.000, ističe Međunarodni institut za istraživanje mira iz Stockholma, dodajući da je opao za blizu 75 posto protekla tri desetljeća, prije svega zbog velikih smanjenja SAD-a i Rusije, piše Al Jazeera Balkans.
Američki predsjednik Barack Obama, kako prenosi Reuters, dao je novi poticaj procesu razoružanja, koji je često zastajao - 2009., kada je u jednom izlaganju govorio o svijetu bez nuklearnog naoružanja, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir.
U lipnju je predložio daljnje smanjenje nuklearnog arsenala za još jednu trećinu, ali Rusija je odgovorila da raketni štit, kojem je, navodno, cilj zaštita od napada Irana i Sjeverne Koreje, iziskuje zadržavanje više raketa.
U međuvremenu, SAD prerađuje postojeće bojeve glave, Rusija raspoređuje više bojevih glava na svoje rakete, a Kina predstavlja nove mobilne rakete za svoje nuklearno naoružanje, kritizira Federacija američkih znanstvenika.
Američka administracija iskoristila je prošlomjesečnu Generalnu skupštinu Međunarodne agencije za atomsku energiju da ponovi svoje opredjeljenje za svijetom bez nuklearnog naoružanja, naglasivši da su preduzeti značajni koraci ka tom cilju.
Devet zemalja ima nuklearnu bombu
Trenutačno postoji nada da bi SAD i druge zapadne nuklearne sile mogle uvjeriti Iran da prekine svoj sporni nuklearni program.
Novi predsjednik Irana Hasan Rohani pokazao je spremnost na otvaranje prema Zapadu, ali istovremeno inzistira na pravu Teherana na korištenje nuklearne tehnologije, čime su porasle šanse za dogovor pred razgovore zakazane sredinom listopada u Ženevi.
Iran je stalno negirao da je nuklearni program imao vojne svrhe, već da se radi isključivo o mirnodopskim aktivnostima.
I pored američkih predviđanja 60-ih, prema kojim bi se broj nuklearnih sila mogao povećati na 25 za nekoliko desetljeća, samo se za devet zemalja trenutno pretpostavlja da posjeduju nuklearnu bombu, uključujući Indiju, Pakistan, Izrael i Sjevernu Koreju.
Te zemlje nisu potpisnice Sporazuma o zabrani širenja nuklearnog materijala, a za Izrael se pretpostavlja da je jedina nuklearna sila na Bliskom istoku, što nailazi na čestu osudu Irana i arapskih zemalja.
Indija i Pakistan, zemlje koje su bile na rubu međusobnog ratnog sukoba, priopćile su da su testirale nuklearno naoružanje 1998., a Sjeverna Koreja je provela treći test u veljači ove godine.
Enigma Izrael
Izrael do sada nikada nije negirao, ali ni potvrdio da posjeduje nuklearno naoružanje.
Međunarodni institut za strateške studije je upozorio da utrkivanje u južnoj Aziji u naoružanju, kao i razvoj pakistanskog nuklearnog naoružanja, povećavaju rizik da bi bilo koji konflikt mogao postati nuklearni rat.
'Bez potpunog razoružanja, dugoročno gledano, izgubit ćemo bitku protiv proliferacije', upozorila je ambasadorica Austrije pri IAEA-u Christine Sticks-Hack.
FAS procjenjuje da ruska i američka skladišta čine više od 90 posto ukupnog broja nuklearnog naoružanja u svijetu.
Velika Britanija, Francuska i Kina imaju po 200 do 300 bojevih glava, a Indija 110, Pakistan 120 i Izrael 80.
FAS i SPIRI procjenjuju da je ukupan broj raspoređenih bojevih glava, postavljenih na raketama ili koje se nalaze u vojnim bazama, blizu 4.400, od kojih je većina u SAD-u i u Rusiji.