Hrana u svjetskom kasinu

Nakon američke krize i sloma Wall Street-a, investitori su pobjegli na robno tržište, a posebno na naftno i poljoprivredno. Dok realna proizvodnja između 2005. i 2007. nije rasla, robno je špekuliranje poraslo za 160%. Upravo špekulacija diže cijene i odjednom gura stotine tisuća ljudi u glad. Barclays, Goldman Sachs, JP Morgan, svi oni ulažu svoje žetone na svjetskom kasinu hrane. Jedna je propaganda njemačke državne banke iz 2008. bila sljedeća: 'Sviđa vam se povećanje cijena? Cijeli svijet govori o robi – s Europskim poljoprivrednim fondom možete ostvariti beneficije na rast cijena sedam najvažnijih poljoprivrednih proizvoda'. Kad špekulacija dirigira cijenama, bogati se investitori dodatno obogaćuju, a siromasi ostaju gladni. Financijska nepravilnost koja destabilizira svjetski financijski sustav također destabilizira svjetski prehrambeni sustav. Rast cijene nije tek rezultat ponude i potražnje. On je prvenstveno rezultat špekulacije.

Između 2003. i 2008. zbog špekulacije je indeks robe narastao oko 1900%, to jest, s 13 na 260 milijardi. Trideset posto tog indeksa kapitala bile su investicije u tržište hrane. Kako to tvrdi Agribuisiness Accountability Initiative, 'Živimo u vrlom novom svijetu cjelodnevnih elektronskih transakcija određenih algoritmima indeksâ koji su složeni od cijena, nastupa investitora, 'nepovjerenja' i 'dark pool-a' (financijska aktivnost koja nije burzovna, op. prev.), koji je narušen s više od 7 milijardi u plesu transakcija deriviranih iz robe.'

Svjetska trgovina robom nema ništa s hranom, njenim dobavljačima ili s onima koji se hrane, sa sezonama radova, sa sjetvom ili žetvom. Prehrambena raznolikost je smanjena na osam proizvoda i ulazi u paket indeksa koji određuje cijenu. Sezone poljodjelskih radova su zamijenjene cjelodnevnim transakcijama. Prehrambena proizvodnja, razvijena sunčevim svjetlom i fotosintezom, sad je određena investicijskim 'dark pool-ovima'. Tragedija je da je taj zamišljeni svijet kriv za glad stvarnih ljudi u stvarnom svijetu. U knjizi 'Prehrambeni balon: kako je Wall Street ostavio milijune gladnima i prošao neozlijeđeno', Fredirick Kaufman tvrdi: 'Povijest prehrane pretrpjela je opasan preokret 1991., u vremenu kada se tome nije pridavalo mnogo pažnje. Bilo je to iste godine kad je Goldman Sachs odlučio da bi kruh naš bio odlična investicija.' Ulazak investitora kao što su Goldman Sachs, AIG Commodity Index, Bear Sterns, Oppenheiner and Pimco i Barclays dopustio je da agrobiznis poveća svoju dobit. U prvom kvartalu 2008. Cargill je ostvario 86% rasta zarade od trgovine robom. ConAgra je prodao svoj trgovački sektor  za 2.8 milijardi dolara.

Zahvaljujući ulaganju žetona u cijene i zaradu, pšenica je postala nedostupna za 250 milijuna ljudi. Špekulacija je razdvojila cijenu hrane i stvarnu vrijednost iste. Kako je rekao Austin Da-mani, mešetar za pšenicu: 'Komercijaliziramo pšenicu, ali tu pšenicu nikad nećemo vidjeti. To je virtualno iskustvo.'

Prehrana je ekološko, misaono i biološko iskustvo, a špekulacijom je izmješteno iz vlastite stvarnosti. Trgovina žitaricama se promijenila zbog futurističkog tržišta na kojem vladaju divovi žitarica kao što su Chicago, Kanzas i Minneapolis, ujedinjeni sa špekulacijama investitora.

Kako kaže gdin. Kaufman, 'imaginarna pšenica, kupljena na nijednom mjestu utječe na stvarnu pšenicu, kupljenu na bilo kojem mjestu.' Tako da, ako ne oslobodimo hranu karaktera robe, sve više ljudi neće imat što jesti; s velikim iznosom novca koji je ubačen u ovaj globalni kasino, umjetni procesi špekulacije podižu cijenu hrane, što za posljedicu ima stavljanje hrane van dosega milijuna.

Pravila Svjetske trgovinske organizacije, strukturni programi Svjetske banke, MMF i bilateralni sporazum o trgovini su prisilili lokalne i nacionalne prehrambene ekonomije da se integriraju u globalno tržište. Iz tog razloga globalni financijski sustav trenutno špekulira o hrani kao robi, utječući time na cijene i na pravo siromašnih da imaju pristup hrani i u najzabačenijem uglu svijetu.

Rast cijena namirnica opet se pojavio 2011. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, indeks je cijena hrane porastao u siječnju 2011. za 3.4%, u odnosu na prosinac prethodne godine. Indeks žitarica bio je 3% viši nego u prosincu – bio je to najveći indeks od srpnja 2008., iako je bio 11% ispod najvišeg, koji je dosegnut u travnju 2008.

U Indiji je cijena luka skočila na 11 rupija za kilogram u lipnju 2010., pa na 75 rupija za kilogram u siječnju 2011. Dok je proizvodnja luka skočila s 4,8 milijuna tona u 2001.-2002 na 12 milijuna tona 2009.-2010., cijena je također pratila rast, pokazujući kako za tržišnu špekulaciju ne postoji korelacija između proizvodnje i cijene. Razlika u cijeni između ukupne prodaje i zadržavanja je 135%.

Hrana gurnuta u svjetski kasino koristi špekulantima i agrobiznisu, ali ne koristi ljudima.Mi zahtijevamo da se hrana izvuče iz svjetskog kasina i stavi ljudima na tanjur. Demokracija i prehrambena neovisnost mogu se dosegnuti jedino ako se okonča financijsko špekuliranje.

Josette Sheeran, izvršni direktor Svjetskog programa hrane, istaknuo je da je jedan od uzroka egipatske revolucije rast cijena hrane. 'U mnogim prosvjedima prosvjednici mašu kruhom ili nose transparente kojima ukazuju na rast cijena osnovnih prehrambenih namirnica poput leće. Kad se radi o hrani, granica između stabilnosti i kaosa je vrlo tanka. Prevrtljivost na tržištu se lako može prometnuti u prevrtljivost na ulici. Svi moramo ostati budni.'

Rastući interes oko špekulacija s hranom prisilila je neke banke da zaustave svoje investicije u tržište hrane. Njemačka Commerzbank i austrijska Volksbanken su maknule poljoprivredne proizvode sa svojih lista financijskih operacija. Njemačka banka je još prije učinila isto. Vrijeme se da sve vlade i sve financijske institucije stave pravo na hranu ispred vlastite gladi za zaradom.

Izvor: cartamaior.com.br